Zelenskyy podržao Trumpov prijedlog o zamrzavanju sukoba
Volodimir Zelenskyy je izrazio podršku prijedlogu Donalda Trumpa da se rat između Ukrajine i Rusije zamrzne na trenutnim linijama fronta, ocijenivši to kao „dobar kompromis”. Ipak, ukrajinski predsjednik je priznao da je Moskva jasno stavila do znanja da ne prihvata takav dogovor. „Mislim da je to bio dobar kompromis, ali nisam siguran da će Putin to podržati, i to sam rekao predsjedniku”, izjavio je Zelenskyy tokom posjete Oslu, gdje je tražio dodatnu vojnu podršku od skandinavskih zemalja.
Stavovi Sjedinjenih Američkih Država i Trumpa
Američki predsjednik je ranije ove sedmice izjavio da bi se kasnije moglo pregovarati, ali da je sada potrebno zaustaviti sukobe na liniji fronta. Ova izjava je došla neposredno prije nego što je planirani samit s Vladimirom Putinom odgođen, nakon što je Rusija ponovila svoj cilj da preuzme cijelu istočnu regiju Donbasa. Trumpove posljednje izjave su doživljene kao umjerena pobjeda za Zelenskog, iako je američki lider više puta mijenjao stavove o ključnim pitanjima rata, uključujući redoslijed prekida vatre i mirovnih pregovora, te povremeno razmatrao Putinove zahtjeve da Ukrajina ustupi dodatne teritorije. Nedavno je Trump odbio poslati Tomahawk rakete u Kijev nakon telefonskog razgovora s Putinom.
Promjena ukrajinskog stava i ruski odgovor
Zelenskyy i njegovi najviši zvaničnici su već ranije priznali da je malo vjerovatno da će Ukrajina vojno povratiti svu okupiranu teritoriju, te su privatno obavijestili Washington i evropske partnere da bi bili spremni na zamrzavanje linija fronta. Ipak, javna podrška takvom planu predstavlja značajnu promjenu u odnosu na raniji stav Kijeva, koji je insistirao na povratku svih izgubljenih teritorija. S druge strane, Rusija je jasno pokazala da njen maksimalistički stav ostaje nepromijenjen i odbacila je Trumpov novi prijedlog o zamrzavanju borbenih linija.
Ruski zvaničnici i zahtjevi
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Washington sada traži trenutno zaustavljanje sukoba i da se više ništa ne raspravlja, već da se prepusti sudu historije. Moskva uporno odbija produžene prijedloge o prekidu vatre, tvrdeći da bi to omogućilo Ukrajini da se naoruža i reorganizira dok ruske snage ostvaruju napredak na terenu. Lavrov je naglasio da bi jednostavno zaustavljanje sukoba značilo zaboravljanje „korijenskih uzroka” konflikta, pod čime Moskva podrazumijeva zahtjeve koji bi narušili suverenitet Ukrajine – uključujući potpunu kontrolu nad Donbasom, ograničenja za ukrajinske oružane snage i uticaj na unutrašnje poslove Kijeva.
Diplomatski kontakti i neizvjesnost oko samita
Rusija je navodno ponovila svoje ranije uslove za mirovni sporazum u privatnoj komunikaciji poslanoj Washingtonu tokom vikenda, kao i tokom telefonskog razgovora između američkog državnog sekretara Marca Rubia i Lavrova. Maksimalistički stav Kremlja doveo je u pitanje mogućnost održavanja potencijalnog samita Trump-Putin u Budimpešti, što je američki lider predložio prošle sedmice nakon razgovora s Putinom. Trump sada djeluje opreznije, ne želeći ponoviti iskustvo sa samita na Aljasci, koji je prekinut nakon što Putin nije ponudio nikakve ustupke. „Ne želim gubiti vrijeme na beskorisne sastanke dok ne vidim šta će se desiti”, izjavio je Trump, ali je i dalje tvrdio da i Putin i Zelenskyy žele okončanje rata.
Intenziviranje sukoba i ruske vojne vježbe
Dok neizvjesnost oko novih mirovnih napora traje, Moskva je pokrenula najintenzivnije zračne napade na Ukrajinu u posljednje dvije sedmice, s talasima raketa i dronova koji su pogodili Kijev i druge gradove. U napadima širom zemlje poginulo je najmanje šest osoba, uključujući šestomjesečnu bebu, dvanaestogodišnju djevojčicu i jednu ženu, prema navodima zvaničnika. U Harkivu je dron pogodio vrtić, pri čemu je poginuo jedan muškarac, a sedam osoba je povrijeđeno.
Predsjednik Putin je u srijedu nadgledao vježbe strateških nuklearnih snaga, koje su uključivale simulirane raketne napade. Načelnik generalštaba vojske, general Valerij Gerasimov, izvijestio je Putina putem video veze da su vježbe imale za cilj simulaciju „procedura za odobravanje upotrebe nuklearnog oružja”. Iako je Kremlj tvrdio da su vježbe „rutinske”, one su održane u trenutku kada Rusija nastavlja s nuklearnim prijetnjama, nakon što je ranije snizila prag za upotrebu nuklearnog oružja, želeći pokazati spremnost na agresivan odgovor na percipirane prijetnje.
