Naučnici stvorili svinje otporne na klasičnu svinjsku kugu
Genetska modifikacija i otpornost na bolest
Naučnici sa Roslin instituta u Edinburghu uspjeli su stvoriti svinje koje su otporne na smrtonosnu virusnu bolest – klasičnu svinjsku kugu (CSF). Ove genetski modifikovane životinje ostale su potpuno zdrave čak i nakon izlaganja ovom izuzetno zaraznom i često fatalnom virusu. Iako je CSF iskorijenjen u Velikoj Britaniji još 1966. godine, povremene epidemije su se i dalje javljale, a bolest i danas predstavlja ozbiljnu prijetnju svinjogojstvu širom svijeta.
Posljedice bolesti i globalni izazovi
Klasična svinjska kuga, poznata i kao svinjska kolera ili svinjska kuga, izaziva visoku temperaturu, kožne lezije, grčeve, dijareju, a često dovodi do smrti životinje u roku od 15 dana. U Velikoj Britaniji, povremene epidemije od 1960-ih rezultirale su eutanazijom oko 75.000 svinja. U zemljama poput Kine, Rusije i Brazila, gdje je bolest endemska, kontrola se provodi skupim i zahtjevnim programima vakcinacije i međunarodnim trgovinskim ograničenjima.
Detalji istraživanja i genetske izmjene
Najnovije istraživanje, prvo koje je pokazalo otpornost na CSF putem genetske modifikacije, fokusiralo se na gen odgovoran za proizvodnju proteina DNAJC14. Ovaj protein ima ključnu ulogu u replikaciji pestivirusa, porodice virusa kojoj pripada i CSF, nakon što uđu u ćeliju. Prethodna istraživanja na ćelijama pokazala su da promjena samo nekoliko slova DNK može blokirati replikaciju virusa.
U ovom eksperimentu, naučnici su stvorili liniju svinja sa precizno izmijenjenim DNK. Četiri takve svinje i četiri kontrolne svinje izložene su CSF-u u strogo kontrolisanim uslovima. Sedmicu dana nakon inokulacije, kontrolne životinje su pokazivale simptome bolesti i visoke nivoe virusa u krvi, dok su genetski modifikovane svinje ostale potpuno zdrave i bez znakova infekcije. Praćenje nekoliko generacija ovih svinja nije pokazalo nikakve negativne posljedice po zdravlje ili plodnost.
Širi značaj i budući pravci istraživanja
Isti gen koji je izmijenjen kod svinja uključen je i u replikaciju pestivirusa koji pogađaju goveda i ovce, iako su te bolesti manje ozbiljne, ali i dalje prisutne u Velikoj Britaniji. Naučni tim sada istražuje da li ista genetska izmjena može pružiti otpornost i kod tih životinjskih vrsta.
Ovo dostignuće dolazi u trenutku kada mnoge zemlje ublažavaju regulative vezane za genetsku modifikaciju u poljoprivredi. Velika Britanija je već otvorila put za genetski modifikovane usjeve, dok su Sjedinjene Američke Države, Japan i Brazil odobrili genetski modifikovanu stoku. Na osnovu ranijih istraživanja u Roslin institutu, kompanija Genus iz Basingstokea razvila je svinje otporne na virus koji uzrokuje sindrom reproduktivnih i respiratornih poremećaja kod svinja, a te životinje su već odobrene za prodaju u SAD-u i očekuje se da će se naći na tržištu 2026. godine.
Etika i značaj genetskog inženjeringa
Naučnici ističu moralnu odgovornost da, ukoliko je moguće stvoriti životinje otporne na bolesti, to i treba učiniti. Decenije genomske nauke omogućile su precizno prepoznavanje i izmjenu gena odgovornih za otpornost na bolesti. Ovakva istraživanja doprinose stvaranju zdravijih životinja, smanjenju gubitaka za farmere u područjima pogođenim svinjskom kugom i predstavljaju značajan korak naprijed u korištenju genomske inovacije za jačanje otpornosti stočarstva na bolesti.
