U posljednjim danima, odnosi između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država ponovno su došli u središte međunarodne pažnje, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i mogućih promjena u američkoj vanjskoj politici prema tom sukobu. Sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa otkrio je razlike u pristupima rješavanju rata i budućnosti američke vojne pomoći.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je stigao u Bijelu kuću s jasnim ciljem – tražiti dodatno oružje za obranu svoje zemlje od ruske agresije. Međutim, suočio se s američkim predsjednikom koji je pokazao veći interes za posredovanje u mirovnom sporazumu nego za jačanje ukrajinskog arsenala dalekometnim raketama Tomahawk. Iako Trump nije isključio mogućnost isporuke Tomahawka Ukrajini, bio je suzdržan prema toj opciji, posebno uoči svog nadolazećeg sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Mađarskoj.
Nakon više od dva sata razgovora sa Zelenskim, Trump je pozvao obje strane da odmah zaustave rat, čak i ako bi to značilo da Ukrajina mora odustati od dijela teritorija. “Zaustavite se na sadašnjoj bojišnici i idite svojim obiteljima”, poručio je Trump novinarima, ističući da je tu poruku prenio i Zelenskom i Putinu.
Trumpova odluka da se ponovno sastane s Putinom, što je ranije izazivalo frustracije kod Zelenskog i nekih europskih saveznika, bacila je sjenu na inače srdačan susret s ukrajinskim predsjednikom. Tijekom privatnog razgovora, dvojica čelnika dotaknula su se i telefonskog poziva između Trumpa i Putina, u kojem se Trump postavio kao posrednik između zaraćenih strana, unatoč činjenici da je Rusija 2022. godine izvršila invaziju na Ukrajinu.
Trump je izjavio kako vjeruje da i Zelenski i Putin žele dogovor, ali da se još moraju usuglasiti oko detalja. S druge strane, Zelenski je naglasio kako je teško osigurati prekid vatre: “Mi to želimo, ali Putin to ne želi.”
U raspravi o naoružanju, Zelenski je otvoreno rekao da Ukrajina ima tisuće dronova spremnih za ofenzivu, ali da joj nedostaju američki projektili. “Nemamo Tomahawke, zato nam trebaju ti projektili”, istaknuo je. Trump je odgovorio kako bi radije da Ukrajini ti projektili nisu potrebni, dodajući da i Sjedinjene Države trebaju Tomahawke za vlastitu obranu.
Nakon sastanka, koji je ocijenio produktivnim, Zelenski je izjavio da je svjestan kako SAD ne želi eskalaciju sukoba i da realno procjenjuje šanse za dobivanje projektila dugog dometa. Također je rekao da računa na Trumpa da izvrši pritisak na Putina kako bi se rat zaustavio. Na pitanje o Trumpovim izjavama, Zelenski je rekao: “Predsjednik je u pravu, moramo stati gdje jesmo i onda razgovarati.”
Nije poznato što je točno Putin rekao Trumpu, što ga je navelo da pristane na novi sastanak, dok je njihov prethodni susret na Aljasci završio bez većeg napretka. Kremlj je poručio da se još mnogo toga treba dogovoriti i da bi summit mogao biti održan nešto kasnije nego što je Trump najavio.
Trumpov pomirljivi ton nakon razgovora s Putinom izazvao je pitanja o budućnosti američke vojne pomoći Ukrajini i ponovno potaknuo zabrinutost europskih saveznika zbog mogućeg dogovora koji bi išao u korist Rusiji. Europska unija je poručila da podržava razgovore ako mogu doprinijeti miru u Ukrajini. Na pitanje je li zabrinut da bi ga Putin mogao iskoristiti kako bi dobio na vremenu, Trump je odgovorio da su se s njim cijeli život igrali najbolji od najboljih i da je uvijek dobro prolazio.
Michael Carpenter, bivši američki dužnosnik, ocijenio je da sastanak nije bio ono čemu se Zelenski nadao, ali da je u skladu s dosadašnjim pristupom američke administracije ratu, ističući da ne postoji volja za nametanjem većih troškova Rusiji. Trump je tijekom susreta pohvalio Zelenskog zbog elegantnog tamnog sakoa, što je bio kontrast ranijoj kritici kada je Zelenski posjetio Bijelu kuću bez sakoa.
Trump, koji ima ambicije osvojiti Nobelovu nagradu za mir, želi proširiti popis sukoba u čijem je rješavanju, prema vlastitim riječima, imao ključnu ulogu. Više od tri i pol godine nakon početka invazije, Rusija je ove godine ostvarila određene teritorijalne dobitke, iako je ukrajinski vojni zapovjednik Oleksandr Sirskij nedavno izjavio da je ruska ofenziva propala. Putin je naveo da su ruske snage 2025. godine zauzele gotovo 5000 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija, što je oko jedan posto ukupne površine zemlje, uz gotovo 20 posto koji već drže.
Obje strane su pojačale napade na energetske sustave, a ruski dronovi i avioni povremeno su ulazili u zračni prostor NATO zemalja. Bijela kuća je posljednjih dana pokazivala sve veću frustraciju zbog Putinovih poteza i bila sklonija pružanju nove podrške Ukrajini, uključujući i rakete Tomahawk, za koje ukrajinska strana tvrdi da bi im omogućile nanijeti veće gubitke ruskoj vojsci. Nakon razgovora, Zelenski je izjavio da se Rusija “boji” Tomahawka, dok je Moskva upozorila da bi isporuka takvih raketa predstavljala ozbiljnu eskalaciju.
Analitičari smatraju da je Putinov potez usmjeren na smanjenje vjerojatnosti američkog transfera tog oružja. Max Bergmann iz Centra za strateške i međunarodne studije ističe da bi Tomahawk rakete izjednačile uvjete na bojištu, dok Mikola Bielieskov iz ukrajinske organizacije Come Back Alive naglašava da se ne očekuje slom Rusije nakon nekoliko udara, već je cilj stalni pritisak i nanošenje štete ruskom vojno-industrijskom kompleksu.
