Republika Srpska je u posljednje vrijeme suočena s političkim promjenama na čelu entiteta, nakon što je dosadašnji predsjednik ostao bez mandata. U tom kontekstu, imenovana je privremena predsjednica, što je izazvalo brojne reakcije i otvorilo nova pitanja o funkcionisanju vlasti.
Parlament Republike Srpske imenovao je Anu Trišić Babić za privremenu predsjednicu entiteta. Ona je dugogodišnja bliska suradnica Milorada Dodika, koji je u augustu ostao bez predsjedničkog mandata, ali i dalje tvrdi da je predsjednik voljom naroda. Dodik je naveo da je jedina zadaća Trišić Babić bavljenje “formalnostima”. Trišić Babić je poznata kao Dodikova savjetnica za vanjsku politiku i često se spominjala kao potencijalna osoba za vođenje pristupnih pregovora BiH s Europskom unijom.
Njen izbor predložila je vladajuća većina pod Dodikovom kontrolom, a prijedlog je obrazložen potrebom da se osigura funkcionisanje svih tijela vlasti u uslovima “neustavnog djelovanja Suda BiH i Središnjeg izbornog povjerenstva BiH”, kako je naveo Srđan Mazalica iz SNSD-a.
Istog dana, parlamentarna većina izglasala je i ukidanje šest zakona donesenih u decembru 2024. godine, kojima se pokušavalo osporiti djelovanje pravosudnih i sigurnosnih institucija BiH na teritoriji entiteta. Članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, izjavila je da su na taj korak bili prisiljeni zbog krize koju je, prema njenom mišljenju, izazvao visoki predstavnik Christian Schmidt. Odluke o priznavanju da Dodik više nije predsjednik RS, kao i ukidanje spornih zakona, opisala je kao pokušaj stabilizacije situacije u BiH.
Opozicija je oštro kritikovala oba prijedloga, ocjenjujući ih kao još jednu manipulaciju vladajuće većine, koja je na kraju ipak provela sve Schmidtove odluke. Nebojša Vukanović iz opozicije je komentarisao da je za vršioca dužnosti predsjednika postavljena osoba koja nema ni legitimitet predsjednika mjesne zajednice.
Dodik je ostao bez mandata predsjednika RS po sili izbornog zakona, nakon što ga je Sud BiH pravosnažno proglasio krivim za neprovođenje odluka visokog predstavnika. Nakon toga, dio predsjedničkih ovlasti, posebno onih vezanih za potpisivanje dokumenata, prenio je na hrvatskog dopredsjednika Davora Pranjića, ali se i to pokazalo spornim sa zakonskog aspekta. Zbog toga je vladajuća većina predložila imenovanje privremenog predsjednika do održavanja izbora zakazanih za 23. novembar.
Dodik je prvobitno planirao da na tu poziciju postavi Željku Cvijanović, ali je od toga odustao nakon upozorenja da bi ona u tom slučaju mogla ostati bez mandata u državnom vrhu, jer izborni zakon BiH ne dozvoljava obavljanje dvije funkcije istovremeno. To je i sam Dodik potvrdio, navodeći da ne želi da Cvijanović ima probleme zbog toga.
U intervjuu za “Glas Srpske”, Dodik je izjavio da i nakon imenovanja Trišić Babić planira obavljati dio poslova iz mandata predsjednika RS, ali zbog mogućih novih kaznenih prijava i suđenja mora biti oprezan, pa je zato i imenovana osoba koja će privremeno preuzeti formalne i druge predsjedničke poslove. Dodik je poručio da će, bez obzira na presudu i smjenu, nastaviti sa svojom dosadašnjom politikom, te vjeruje da mu u tome idu u prilog i promijenjene međunarodne okolnosti, posebno nakon što je američko ministarstvo financija uklonilo s popisa sankcionisanih nekoliko osoba iz njegovog kruga saradnika. Izrazio je nadu da je to tek prvi korak i da će sankcije biti ukinute i drugima, pa i njemu.
Na kraju, Dodik je naglasio da je cilj i dalje isti – nezavisna Republika Srpska, te dodao da će vrijeme pokazati hoće li nestati država BiH ili RS.
