Plan za okončanje rata: 12 tačaka u pripremi
Evropske zemlje, u saradnji s Ukrajinom, rade na prijedlogu od 12 tačaka za završetak rata, koji bi se temeljio na zadržavanju trenutnih linija fronta. Ovaj plan odbacuje nove zahtjeve ruskog predsjednika Vladimira Putina prema Sjedinjenim Državama, koji bi podrazumijevali da Kijev preda dio teritorije u zamjenu za mir.
Uloga “mirovnog odbora” i nadzor nad planom
Prema izvorima upoznatim s prijedlogom, implementaciju plana bi nadzirao “mirovni odbor” na čijem čelu bi bio američki predsjednik Donald Trump. Nakon što i Rusija i Ukrajina pristanu na prekid vatre i obustave napade, predviđa se povratak sve djece deportirane iz Ukrajine, razmjena zarobljenika, sigurnosne garancije i finansijska pomoć Ukrajini za obnovu, kao i ubrzani put prema članstvu u Evropskoj uniji.
Postepeno ukidanje sankcija i upravljanje okupiranim područjima
Plan predviđa postepeno ukidanje sankcija Rusiji, dok bi oko 300 milijardi eura zamrznutih ruskih deviznih rezervi bilo vraćeno tek nakon što Kremlj pristane finansijski učestvovati u obnovi Ukrajine. U slučaju novog napada na Ukrajinu, sankcije bi se automatski ponovo aktivirale. Također, predviđeno je otvaranje pregovora između Moskve i Kijeva o upravljanju okupiranim područjima, ali ni Evropa ni Ukrajina ne bi pravno priznale te teritorije kao ruske. Rusija, uprkos velikim gubicima i ulasku rata u četvrtu godinu, do sada je odbijala sve prijedloge o zamrzavanju sukoba na postojećim linijama.
Detalji prijedloga i podrška Washingtona
Detalji prijedloga još uvijek se razrađuju i mogu biti podložni promjenama, navode izvori upućeni u povjerljive razgovore. Plan bi morao imati podršku Washingtona, a evropski zvaničnici bi već ove sedmice mogli otputovati u Sjedinjene Države. Prijedlog u velikoj mjeri podsjeća na Trumpove nedavne pozive da se rat odmah “zamrzne” na trenutnim položajima, nakon čega bi uslijedili pregovori.
Trumpovi stavovi i izostanak sastanka s Putinom
Nakon telefonskog razgovora s Putinom i sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, Trump je izjavio da Rusija i Ukrajina trebaju “ostati gdje jesu”. Na svojoj platformi Truth Social napisao je da je “dosta prolijevanja krvi” i da je vrijeme da se granice odrede ratom i hrabrošću. Kasnije je tokom leta avionom Air Force One ponovio da obje strane trebaju “odmah stati na linijama bojišnice, otići kući, prestati ubijati ljude i završiti s tim”, uz napomenu da bi se o teritorijalnim pitanjima moglo raspravljati naknadno.
Trump je prošle sedmice, nakon razgovora s Putinom, najavio sastanak s ruskim predsjednikom u Budimpešti, ali do tog susreta, prema svemu sudeći, neće doći. Američki državni sekretar Marco Rubio je telefonski razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, ali strane nisu uspjele dogovoriti pripremni sastanak za najavljeni summit. Danas je potvrđeno da Trump i Putin “nemaju planove za sastanak u bliskoj budućnosti”, što znači da je najavljeni susret propao.
Podrška zamrzavanju rata i evropske inicijative
Evropski lideri su u zajedničkoj izjavi poručili da snažno podržavaju trenutni prekid ruskog rata u Ukrajini na postojećim položajima, kako bi se otvorio prostor za mirovne pregovore. Saveznici Ukrajine iz tzv. Koalicije voljnih sastat će se u petak, dok će se u četvrtak u Briselu održati summit lidera Evropske unije posvećen novim sankcijama protiv Kremlja i korištenju zamrznute ruske imovine za finansijsku pomoć Ukrajini.
Izjave Zelenskog i pritisci na Ukrajinu
“Pomaknuli smo se bliže mogućem kraju rata, to mogu sa sigurnošću reći”, izjavio je Zelenski novinarima u Kijevu po povratku iz SAD-a. Dodao je da to ne znači da će se rat sigurno završiti, ali da Trump, vođen uspjesima na Bliskom istoku, sada želi okončati i rat u Ukrajini. Nakon sastanka u Bijeloj kući, Trump nije spominjao ukrajinske zahtjeve za dodatnom protivzračnom odbranom, energetskom pomoći ili oružjem većeg dometa.
Tokom razgovora, prema izvorima, Trump je snažno pritiskao Zelenskog da brzo prihvati dogovor, ističući rusku vojnu nadmoć. Američki zvaničnici su spomenuli mogućnost da Ukrajina napravi teritorijalne ustupke radi postizanja mirovnog sporazuma. Zelenski je u intervjuu za NBC izjavio da rat treba zamrznuti na sadašnjim linijama fronta prije početka mirovnih pregovora. “Ako želimo hitno zaustaviti ovaj rat i započeti mirovne pregovore diplomatskim putem, moramo ostati tamo gdje jesmo, bez davanja dodatnih ustupaka Putinu”, poručio je Zelenski.
Putinovi zahtjevi i situacija na terenu
Prema dostupnim informacijama, saveznici Ukrajine ne vide znakove da se Putin odmiče od svojih maksimalističkih zahtjeva. Jedina promjena, prema riječima visokog evropskog zvaničnika, vidi se kod Trumpa, koji je nakon što je djelovao spremno pojačati pritisak na Rusiju, promijenio stav nakon razgovora s Putinom. Tokom telefonskog razgovora, Putin je ponovo zatražio da Ukrajina preda regiju na istoku zemlje. Ruske snage, koje taj prostor pokušavaju potpuno zauzeti više od 11 godina, još uvijek nisu uspostavile potpunu kontrolu nad regijama Donjecka i Luhanska, a procjene govore da bi im za to trebale godine, ako uopće uspiju. Nije poznato hoće li Moskva zauzvrat ponuditi bilo kakve teritorijalne ustupke, iako i dalje drži dijelove Zaporiške i Hersonske oblasti, uz već anektirani Krim od 2014. godine.
