Izazovi na evropskom putu Srbije
Europarlamentarac SDP-a i izvjestitelj Evropskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula, iz Strasbourga je govorio o brojnim izazovima s kojima se Srbija suočava na svom putu ka Evropskoj uniji, posebno ističući stanje medijskih sloboda u zemlji.
Stagnacija i nazadovanje
Picula je komentarisao nedavnu posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Beogradu, naglašavajući da je pitanje slobode medija samo jedan od brojnih problema u Srbiji. Prema njegovim riječima, sloboda medija u Srbiji ne razlikuje se mnogo od drugih oblika neslobode u toj zemlji. On smatra da je trenutna situacija rezultat višegodišnjeg stanja i predstavlja tužnu realnost za zemlju koja teži članstvu u EU. Srbija, kako navodi, stagnira u svakom pogledu i već četiri godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, a u nekim segmentima, poput poštivanja različitih prava, čak i nazaduje. Posebno je istakao da država sponzoriše medije kako bi promovisala vlastiti narativ.
Picula je izrazio zadovoljstvo promjenom u retorici Ursule von der Leyen, podsjećajući da je tokom prethodne posjete srbijansko rukovodstvo bilo pohvaljeno i pošteđeno kritika. On smatra da Srbija mora iznutra pronaći politiku koja će je približiti Evropskoj uniji, a ne udaljiti od nje.
Građanski protesti i neizvjesna budućnost
Posebnu pažnju Picula je posvetio snažnoj dinamici građanskog otpora u Srbiji. Istakao je da se u zemlji ipak nešto promijenilo, jer su građani u posljednjih godinu dana organizovali oko 10.700 skupova i protesta protiv vlasti, što vlast ne može ignorisati. Međutim, zabilježeno je i više od hiljadu hapšenja te oko 400 nasilnih incidenata tokom tih dešavanja.
Govoreći o budućnosti Srbije, Picula je naglasio da je teško predvidjeti šta će se desiti. Ključno pitanje, prema njegovom mišljenju, jeste ko će imati više pristalica – oni koji su doveli zemlju u sadašnje stanje ili oni koji nude alternativu. On smatra da je od presudne važnosti kakva će ta alternativa biti i hoće li imati jasan plan i program.
Sankcije i geopolitička orijentacija
Picula se osvrnuo i na pitanje poslovanja Janafa s Naftnom industrijom Srbije (NIS) u kontekstu sankcija. Istakao je da Janaf dobro posluje s NIS-om i da to nikada nije bilo dovedeno u pitanje, ali da su problemi rezultat geopolitičke orijentacije Srbije prema Rusiji, što se zbog američkih sankcija pokazuje kao neodrživo rješenje. Iako Hrvatska ima svoje interese, problemi NIS-a prevazilaze njene političke kapacitete. O tim pitanjima, smatra Picula, moraju odlučivati ruski vlasnici, Srbija i eventualni novi partneri. Dodao je da Janaf trpi štetu ukoliko dođe do promjena, ali da je to posljedica geopolitičkog usmjerenja Srbije, koje vlast mora riješiti kako ne bi nanosila štetu sebi i svojim građanima.
