Uvod
Posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Sarajevu još jednom je stavila u fokus važnost europskog puta Bosne i Hercegovine, ali i potrebu suočavanja s prošlošću i provođenja ključnih reformi. Ova posjeta dolazi u trenutku kada se BiH nalazi na prekretnici između napretka prema članstvu u Europskoj uniji i izazova koji proizlaze iz unutarnjih političkih nesuglasica.
Posjeta Srebrenici i poruka sjećanja
Ursula von der Leyen je po dolasku u Bosnu i Hercegovinu posjetila memorijalni centar u Srebrenici, gdje se čuva uspomena na više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u genocidu 1995. godine. Na društvenoj mreži X istaknula je kako ju je duboko dirnuo susret s majkama, udovicama i kćerima žrtava, naglašavajući zajedničku odgovornost za očuvanje sjećanja i istine kao temelja za pomirenje. Poručila je da će Europska unija uvijek pamtiti genocid u Srebrenici.
Sastanci s bh. političarima i poruke odgovornosti
Nakon posjete Srebrenici, von der Leyen se u Sarajevu odvojeno sastala s članovima Predsjedništva BiH i predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto. Tom prilikom istaknula je kako politički lideri imaju veliku odgovornost graditi budućnost na istini. Naglasila je da je BiH prošla dug i zahtjevan put te da se sada nalazi na pragu Europske unije, ali da je za daljnji napredak nužna politička volja i provedba reformi. Posebno je istaknula potrebu usvajanja reformskih zakona i imenovanja glavnog pregovarača kao trenutne prioritete.
Izazovi na europskom putu i važnost političke volje
Von der Leyen je naglasila da proširenje Europske unije nije samo političko pitanje, već i pitanje volje i glasa građana. Prema anketama, 72 posto građana BiH vjeruje u EU, dok dvije trećine Europljana podržava nastavak proširenja. Usporedila je situaciju u BiH s Crnom Gorom, koja je ostvarila značajan napredak i nada se članstvu do kraja 2028. godine. Za razliku od Crne Gore, BiH od ožujka 2024. nije ostvarila pomak na putu ka članstvu zbog nove političke krize koja je zaustavila sve reforme. Do danas nisu usvojeni ključni zakoni o sudovima i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, niti je imenovan glavni pregovarač, što su osnovni preduvjeti za početak pregovora.
Program reformi i financijska podrška
Vijeće ministara BiH je tek nekoliko sati prije isteka krajnjeg roka, 30. rujna, usuglasilo program reformi koji je tražila Europska komisija. Time je otvorena mogućnost pristupa fondu od oko milijardu eura bespovratnih sredstava i povoljnim kreditima iz paketa od šest milijardi eura namijenjenih državama zapadnog Balkana kroz Plan rasta. Von der Leyen je najavila da će Komisija pregledati dostavljeni program, a kao prioritet istaknula je održavanje prve međuvladine konferencije.
Izborni zakon i politička stabilnost
Borjana Krišto je izjavila da čini sve što je u njenoj moći, uključujući pripremu odluke o imenovanju glavnog pregovarača, ali da za njeno usvajanje treba suradnja drugih političkih aktera. Najavila je da će odluku uputiti u proceduru kako bi se jasno vidjelo tko podržava otvaranje pregovora, a tko ga koči. Krišto je naglasila da je mjesto BiH u Europskoj uniji i da svi trebaju jasno reći jesu li za taj proces. Istaknula je i da se, unatoč preprekama, neće umoriti u provođenju reformi, a dodatni poticaj joj je podrška Europske komisije. Potvrdila je i razgovore s von der Leyen o izmjenama izbornog zakona, ističući da taj problem značajno opterećuje odnose u zemlji te da je potrebno osigurati legitimno političko predstavljanje prema presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. Krišto se nada da će biti dovoljno dobre volje za rješavanje i tog pitanja, jer je to najbolji način za osiguranje mira i stabilnosti u BiH.
