Uvod
U svjetlu intenzivnih međunarodnih pregovora i rastućih napetosti na istoku Europe, razgovori između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog privukli su veliku pažnju javnosti i analitičara. Stručnjaci su analizirali moguće posljedice ovih razgovora, kao i stavove Moskve, te razmatrali koliko su Ukrajina i njezini saveznici spremni na kompromis ili zamrzavanje sukoba.
Političke promjene i mogućnost primirja
Profesor međunarodnih odnosa Goran Bandov ističe da se iz posljednjih sastanaka može iščitati važna politička promjena – prihvaćanje logike prema kojoj bi granice mogle biti određene prema stanju na terenu. Bandov smatra da je prihvaćena retorika prema kojoj bi vojno osvojeni teritoriji mogli postati osnova za primirje, što predstavlja značajan korak naprijed u pregovorima. Ipak, upozorava da je to tek mali pomak i da je pravedan i dugoročan mir još uvijek daleko.
Stavovi Trumpa i Putina prema ratu u Ukrajini
Politologinja Đana Luša smatra da Trump pokušava primijeniti sličnu strategiju kao u Gazi, ali da je situacija u Ukrajini bitno drugačija. Prema njezinim riječima, Trump često mijenja stavove ovisno o sugovorniku – nakon razgovora s Putinom preuzima ruske stavove, dok je prema Zelenskom umjereniji. Luša podsjeća da je Trump već ranije sugerirao Ukrajini odustajanje od dijela teritorija, uključujući i priznanje Krima, te da se nakon novih sastanaka ponovno vidi približavanje stavovima Moskve. Naglašava i da Putin do sada nije jasno izrazio želju za okončanjem rata.
Usporedba sukoba u Ukrajini i Gazi
Sigurnosni analitičar Gordan Akrap upozorava da je pogrešno uspoređivati sukob Izraela i Hamasa sa situacijom u Ukrajini. Ističe da je riječ o potpuno različitim dinamikama – dok je Hamas teroristička organizacija, u Ukrajini se radi o agresiji jedne suverene države na drugu. Akrap smatra da Trump vodi američku politiku pragmatično, s ciljem ostvarivanja koristi, te da mu je prioritet preusmjeriti fokus na Kinu, zbog čega žuri završiti rat u Ukrajini.
Prava borba u zraku, a ne u projektilima Tomahawk
Akrap naglašava da se značaj oružanih sustava poput Tomahawk projektila često precjenjuje. Ukrajinci još nisu u potpunosti ovladali tim sustavima, koji zahtijevaju visoku razinu obuke. Ukrajina već posjeduje domaće projektile dugog dometa, poput Neptune D, ali joj nedostaju rakete zrak-zrak velikog dometa. Tek kada bi Ukrajina dobila rakete dometa 250 kilometara i više, uspostavila bi se ravnoteža u zraku. Akrap podsjeća i na ukrajinske uspjehe, poput uništenja 30% strateških bombardera i lovaca ruskog ratnog zrakoplovstva, što je natjeralo Rusiju na povlačenje tih snaga dalje od fronte.
Trumpov stil pregovaranja i podrška Ukrajini
Profesor Bandov opisuje Trumpov stil pregovaranja kao specifičan i agresivan – često traži više nego što očekuje dobiti, kako bi na kraju izvukao kompromis. U diplomaciji se tradicionalno ostavlja prostor za tumačenje, dok je Trump direktan i frontalno nastupa. Bandov naglašava da je podrška Europske unije Ukrajini i dalje čvrsta, te da je Trump nakon sastanaka s europskim liderima ublažio retoriku.
Strateška važnost Donbasa
Gordan Akrap komentira rasprave o mogućem ustupanju Donbasa, ističući da je riječ o industrijskoj regiji bogatoj rijetkim metalima i mineralima. Donbas, zajedno s Hersonom i Zaporižjem, ima veliku simboličku i stratešku važnost za Ukrajinu, ali i za rusku propagandu. Akrap upozorava da bi zamrzavanje sukoba bilo opasno i da se često pogrešno interpretira udio okupiranog teritorija.
Ključna podrška iz Europe i promjenjivost Trumpove taktike
Đana Luša ističe da Trump mijenja pristup prema Zelenskom ovisno o političkoj koristi, ali da mu se žuri postići dogovor. Uspoređuje situaciju s Gazom, gdje je cilj bio razmjena talaca i humanitarni koridori, dok je u Ukrajini situacija znatno složenija. Putin ne priznaje suverenitet Ukrajine, a Zelenski prilagođava taktiku kako bi zadržao američku pomoć, pri čemu mu ključna snaga dolazi iz Europe.
Simbolika mogućeg summita u Budimpešti
Goran Bandov komentira najave mogućeg summita Trumpa i Putina u Budimpešti, ističući da je riječ o političkoj poruci upućenoj Europskoj uniji. Budimpešta se nameće kao simboličan signal, dok je Istanbul bio logičan izbor za posredovanje na početku rata.
Slabljenje Rusije i promjena ratnih ciljeva
Profesor Akrap smatra da se Rusija iscrpljuje na vojnom, gospodarskom i političkom planu, što se vidi po sve manjim strateškim ciljevima. Ako bi Rusija zaista mogla uništiti Ukrajinu, već bi to učinila, no dosadašnje strategije nisu uspjele.
Bliski istok i perspektiva mira
U kontekstu Gaze, Đana Luša ocjenjuje da je primirje između Izraela i Hamasa važan korak, ali da dugoročni mir nije na vidiku. Gordan Akrap naglašava da ključ mira drže arapske države koje moraju zaustaviti radikalizam, dok Goran Bandov ističe da je pesimizam konstanta na tom prostoru i da je stvarni mir još daleko.
