Odgoda planiranih pregovora između SAD-a i Rusije
Planirani susret između američkog predsjednika i ruskog predsjednika u Budimpešti je odgođen, dok Ukrajina i njeni evropski saveznici nastavljaju insistirati na prekidu vatre bez teritorijalnih ustupaka iz Kijeva. Bijela kuća je saopćila da trenutno ne postoje planovi za neposredni susret američkog i ruskog lidera, nakon što diplomatski napori krajem prošle sedmice nisu donijeli značajan napredak ka okončanju rata.
Diplomatski kontakti i stavovi Rusije
Ova odluka uslijedila je nakon telefonskog razgovora američkog državnog sekretara Marca Rubia i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, tokom kojeg je Lavrov potvrdio da Rusija nije promijenila svoju pregovaračku poziciju u odnosu na dogovore postignute na samitu na Aljasci. Odgađanje samita u Budimpešti označava kraj kratkog diplomatskog ciklusa koji je započeo prošlog četvrtka telefonskim razgovorom između Trumpa i Putina.
Prijedlozi i reakcije na mirovne inicijative
Tokom tog razgovora, Putin je navodno predložio povlačenje iz dijelova Hersonske i Zaporiške oblasti koje drže ruske snage, u zamjenu za potpunu kontrolu nad Donjeckom, regijom koju Moskva dugo želi, a Kijev je smatra ključem za centralnu Ukrajinu. Iako je Trump u početku pokazao određenu otvorenost prema ovom prijedlogu, na kraju ga je odbio, poručivši da se borbe moraju zaustaviti na trenutnoj liniji fronta.
Stavovi Ukrajine i zapadnih saveznika
Predsjednik Ukrajine je izjavio da je njegova zemlja usklađena sa zapadnim saveznicima, ali je upozorio da je Rusija postala manje zainteresovana za ozbiljne pregovore nakon što je Trump odgodio odluku o isporuci Tomahawk krstarećih raketa Ukrajini. Trump se u petak sastao sa Zelenskim u Vašingtonu, dan nakon razgovora s Putinom, u napetoj atmosferi gdje je Bijela kuća predložila mogućnost teritorijalnih ustupaka, što je Ukrajina odbila.
Vojna pomoć i zahtjevi Ukrajine
Kijev smatra da bi mogao izvršiti veći vojni pritisak na Rusiju ukoliko bi dobio rakete dometa oko 1.600 kilometara, koje bi omogućile napade na ruske vojne i industrijske ciljeve duboko u unutrašnjosti zemlje. Kremlj je upozorio da bi takav potez bio shvaćen kao eskalacija sukoba.
Podrška evropskih lidera prekidu vatre
U utorak su Zelenski i lideri Velike Britanije, Francuske, Njemačke i još pet evropskih zemalja podržali Trumpov poziv na prekid vatre duž trenutnih linija fronta, naglašavajući da bi trenutna linija kontakta trebala biti polazna tačka za pregovore. Među potpisnicima zajedničke izjave su britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, italijanska premijerka Georgia Meloni i poljski premijer Donald Tusk, kao i lideri Finske, Norveške, Danske, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Antonia Costa.
Ukrajinski stav o teritorijalnim ustupcima i novi mirovni prijedlozi
Iako Ukrajina ne želi priznati rusku aneksiju bilo kojeg teritorija pod okupacijom, signalizirala je spremnost na prekid vatre duž postojećih linija fronta, što bi značilo prihvatanje de facto ruske kontrole nad oko petinom zemlje, s obzirom na nemogućnost vojnog potiskivanja okupatora. Kasno u utorak pojavile su se informacije da Ukrajina i evropski saveznici rade na 12-tačkastom prijedlogu za prekid vatre, sličnom američkom modelu za okončanje rata u Gazi, a nadzor nad implementacijom bi imalo mirovno vijeće kojim bi predsjedavao Trump.
Međunarodna podrška i ekonomske mjere
Ukrajina je ranije tražila povratak zarobljenika i teritorija kao dio prve faze svakog prekida vatre. Trideset zapadnih zemalja, predvođenih Velikom Britanijom i Francuskom, dogovorilo je formiranje multinacionalnih snaga za stabilizaciju, koje bi nadzirale ukrajinski zračni prostor i morske puteve te obučavale ukrajinske kopnene snage. Evropski lideri su istakli potrebu za pojačavanjem pritiska na rusku ekonomiju i odbrambenu industriju dok Rusija ne pristane na mir, te su najavili napredak u pregovorima o prebacivanju 140 milijardi eura ruskih zamrznutih sredstava Ukrajini.
Finansijska podrška Ukrajini
Prema planu razvijenom uz podršku članica G7, Ukrajina bi od 2026. godine dobila sredstva iz zamrznutih ruskih državnih rezervi, uglavnom deponovanih u Belgiji, u obliku zajma koji bi bio pokriven budućim ruskim reparacijama za ratnu štetu. Članice G7 bi zajednički garantovale otplatu duga kako bi zaštitile Belgiju u slučaju eventualnih komplikacija.
