Američka neodlučnost i evropska podrška Ukrajini
Još jedna sedmica donijela je novu promjenu stava Donalda Trumpa prema Ukrajini. Prošlog mjeseca, američki predsjednik je izjavio da bi Ukrajina mogla dobiti ono što želi, uz komentar da Rusija vodi rat “besmisleno” i da se nalazi u “velikim ekonomskim problemima”. Međutim, nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Vladimirom Putinom, Trump se vratio retorici koja više odgovara Moskvi. U pozadini, situacija je bila još napetija – tokom sastanka u Bijeloj kući prošlog petka, ukrajinskom predsjedniku je poručeno da će njegova zemlja biti uništena ukoliko ne postigne dogovor s Rusijom. Također, Ukrajina nije uspjela osigurati podršku na koju je Zelenski računao.
Diplomatski napori i evropska inicijativa
U pokušaju da utiču na nepredvidivog američkog predsjednika, Zelenski i deset evropskih lidera izdali su zajedničku izjavu u kojoj su izrazili snažnu podršku Trumpovom stavu da borbe treba odmah zaustaviti, a trenutna linija kontakta da bude polazna tačka za pregovore. U izjavi, koju su potpisali lideri Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Finske, Danske, Norveške, Evropske komisije i Evropskog vijeća, naglašeno je da je Rusija više puta pokazala da nije ozbiljna u namjeri da postigne mir, dok Putin nastavlja birati nasilje i destrukciju.
Evropski lideri i Ukrajina rade na 12-tačkastom mirovnom planu, koji uključuje prekid vatre, sigurnosne garancije i eventualno članstvo Ukrajine u EU. Neke ideje, poput mirovnog odbora kojim bi predsjedavao Trump, preuzete su iz američkog plana za Gazu.
Diplomatski kalendar i evropske mjere
Planirani susret Trumpa i Putina u Budimpešti, koji bi bio nastavak neuspješnog samita na Aljasci, odgođen je jer dvije strane nisu uspjele dogovoriti pripremne razgovore. Trump je izjavio da ne želi “uzaludan sastanak”, ali je nagovijestio mogućnost novih dešavanja. Ukoliko do susreta dođe, to bi bio prvi put da ruski lider, za kojim je raspisana međunarodna potjernica, kroči na tlo EU od početka invazije 2022. godine.
Evropski lideri planiraju pokazati podršku Zelenskom, prvo na samitu EU u Briselu, a zatim na sastanku “koalicije voljnih” u Londonu. Očekuje se da će EU potvrditi “nepokolebljivu podršku” ukrajinskoj nezavisnosti, podržati plan za kredit od 140 milijardi eura za Kijev na osnovu zamrznute ruske imovine i najaviti nove sankcije Moskvi, što bi bio 19. krug od 2022. godine.
Upotreba ruske imovine i finansijska podrška Ukrajini
Evropski lideri su blizu dogovora o korištenju prihoda od zamrznute ruske imovine za finansiranje Ukrajine, prevazilazeći otpor Belgije, gdje se nalazi većina te imovine. Očekuje se da će EU podržati ideju beskamatnog kredita za Ukrajinu, s ciljem da sredstva budu dostupna od aprila 2026. godine, kada se očekuje da će Kijevu ponestati novca. Kredit ne bi zahtijevao konfiskaciju sredstava, a mogao bi generisati oko 45 milijardi eura godišnje od 2026. do 2028. godine. Šefica evropske diplomatije izjavila je da bi ovaj “reparacioni kredit” poslao snažnu poruku Moskvi da ne može izdržati duže od Evrope.
Interes za korištenje ruske imovine raste kako troškovi pomoći Ukrajini rastu, dok rat ne pokazuje znakove smirivanja. S obzirom na ekonomske izazove širom Evrope, korištenje zamrznutih ruskih milijardi postaje sve privlačnije.
Pad vojne pomoći i izazovi unutar EU
Evropska vojna pomoć Ukrajini opala je u odnosu na prvu polovinu godine, uprkos doprinosima evropskih zemalja NATO-ovoj inicijativi PURL, koja omogućava kupovinu američkog oružja za Ukrajinu. Prema podacima, potrebno je pratiti da li je ovaj pad privremen ili označava početak dugoročnog trenda.
Plan EU zavisi od toga da ruska sredstva ostanu zamrznuta, što zahtijeva da sankcije budu trajne i bez rizika od ukidanja. Trenutno, sankcije se moraju obnavljati svakih šest mjeseci jednoglasno, što daje Mađarskoj pravo veta.
Unutrašnje nesuglasice i dalje predstavljaju izazov. Slovački premijer, poznat po proruskim stavovima, blokira najnoviji krug sankcija zbog neslaganja s politikama EU o automobilskoj industriji i cijenama energije. Mađarska blokira početak tehničkih pregovora o pristupanju Ukrajine EU, a očekuje se da ni na predstojećem samitu neće biti napretka. Mađarski premijer će kasniti na samit zbog obilježavanja nacionalnog praznika, pa će lideri EU samo konstatovati da su tri pregovaračka poglavlja spremna za otvaranje.
Evropa želi pokazati neograničenu podršku Ukrajini, posebno u svjetlu nepredvidive američke politike, ali i dalje postoje pukotine u jedinstvu.
