Registracija obrta razlikuje se od registracije društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili dioničkih društava (d.d.). Postoji nekoliko vrsta obrta definiranih Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima, koji uključuje djelatnosti kao što su ugostiteljstvo, poljoprivreda, trgovina i sl. U nastavku ćemo objasniti osnovne pojmove vezane uz obrt i srodne djelatnosti, te detaljno opisati postupak registracije obrta u Federaciji BiH.
Što je obrt i tko je obrtnik?
Obrt predstavlja samostalno i trajno obavljanje dopuštenih i registrovanih privrednih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju od strane fizičkih lica s ciljem postizanja dobiti kroz proizvodnju, promet ili pružanje usluga na tržištu. Obrtnik je fizičko lice koje obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun. Može koristiti rad drugih osoba s kojima je dužan zaključiti ugovor o radu prema zakonima radno-pravnih odnosa. Obrt nema status pravnog lica i osnivač obrta odgovara cjelokupnom svojom imovinom za sve obaveze obrta, što znači da povjerilac može posegnuti za privatnom imovinom osnivača. Termin “obrt” koristi se u Federaciji BiH, dok se u Republici Srpskoj koristi izraz “samostalni preduzetnik”. U suštini, obje oznake odnose se na isti oblik poslovanja.
Prednosti obrta u odnosu na doo
Prednosti obrtničke djelatnosti u odnosu na društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) uključuju sljedeće:
- Niži troškovi i jednostavniji postupak registracije: Postupak registracije obrta je znatno jednostavniji i pristupačniji u odnosu na osnivanje društva s ograničenom odgovornošću. Troškovi registracije obrta variraju ovisno o općini, ali obično iznose oko 1.000,00 KM (uključujući takse za registraciju, troškove ovjere potrebnih dokumenata za osnivanje, izradu pečata i početnu fiskalizaciju).
- Fleksibilnost u obavljanju djelatnosti: Obrti mogu djelovati izvan poslovnih ili stambenih prostorija, a uvjeti i vrste djelatnosti koje se mogu obavljati izvan njih određeni su Pravilnikom o vezanim obrtima i srodnim djelatnostima. To uključuje informatičke usluge, stručne, naučne i tehničke djelatnosti, umjetnost, zabavu, rekreaciju i druge uslužne djelatnosti.
- Oporezivanje stvarno naplaćenih prihoda: Obrti se oporezuju samo na stvarno naplaćene prihode.
- Jednostavno računovodstvo: S obzirom na jednostavniji način vođenja poslovnih knjiga, troškovi plaćanja vanjskog računovodstva su manji.
- Laka promjena bitnih podataka obrta: Mijenjanje adrese, djelatnosti, oblika obrta i slično jednostavnije je nego u društvu s ograničenom odgovornošću.
- Jednostavan proces zatvaranja obrta: Zatvaranje obrta nije složeno i može se izvršiti brže i lakše.
- Obrt može sam sebi voditi računovodstvo ukoliko ima potrebna znanja za to.
Nedostaci obrta
- Plaćanje obaveznih doprinosa na unaprijed definisanu osnovicu: Osnovica
- Osobna odgovornost obrtnika: Obrtnik odgovara lično, svojom imovinom i imovinom obrta.
- Nemogućnost obavljanja nekih djelatnosti: Za obavljanje djelatnosti posebnog obrta potrebno je posjedovati odgovarajuću stručnu spremu i posebnu saglasnost nadležnog ministarstva, zavisno od vrste obrta, ili drugog nadležnog organa ovlaštenog zakonom. Popis posebnih obrta, po vrstama i traženim stepenom stručne spreme, definisan je u Uredbi o vezanim i posebnim obrtima.
- Smetnje uvoza i izvoza: Obrtnik se ne može baviti uvozom ili izvozom, odnosno ne može obavljati vanjskotrgovinski promet, osim u iznimnim slučajevima uz posebna odobrenja.
- Obaveza plaćanja članarine: Obrtnik mora plaćati članarinu obrtničkoj komori.
Vrste obrtničke djelatnosti
Postoje različite vrste obrtničkih djelatnosti. Fizičko lice koje ispunjava opće uvjete i nema zasnovan radni odnos može obavljati obrt u sljedećim kategorijama:
- Osnovno zanimanje – obrt koji vlasnik obavlja u punom radnom vremenu, a može zaposliti i druge osobe.
- Dopunsko zanimanje – obrt koji vlasnik obavlja isključivo samostalno, najduže 20 sati sedmično. Ovaj tip obrta mogu obavljati osobe koje su već u radnom odnosu ili su u penziji.
- Dodatno zanimanje – obrt koji se obavlja putem zaposlenih osoba, koje moraju biti u radnom odnosu kod vlasnika dodatnog obrta.
Postupak registracije obrta
Prije nego pokrenete postupak registracije obrta, morate utvrditi ispunjava li vlasnik uvjete koji se traže, kao što su stručna sprema za većinu djelatnosti obrta, minimalni uvjeti uređenja i opreme poslovnog prostora te tehnički uvjeti, zaštita na radu, zaštita okoline i sl.
Dokumentacija potrebna za registraciju obrta uključuje:
- Zahtjev za otvaranje obrta podnosi se nadležnoj općinskoj službi.
- Dokaz o stručnoj spremi potrebnoj za obavljanje obrta.
- Uvjerenje o državljanstvu.
- Identifikacioni dokument (ovjerena kopija).
- Dokaz o uplati takse.
- Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti koje izdaje Centar za socijalni rad.
- Ljekarsko uvjerenje.
- Uvjerenje općinskog suda da nemate izrečenu mjeru ili zabranu obavljanja obrta.
- Uvjerenje o izmirenim poreznim obavezama.
Koliko traje otvaranje obrta?
Obično traje ne duže od 7 do 10 dana. Nakon toga, nadležni organ općine izdaje rješenje o odobrenju obavljanja djelatnosti. Sljedeći korak uključuje izradu pečata koji traje najviše jedan dan. Bez pečata, obrt ne može normalno poslovati, pa ga je preporučljivo uvijek imati pri ruci.
Otvaranje transakcijskog računa
Nakon što dobijete ID broj i obavještenje o razvrstavanju, potrebno je otvoriti transakcijski račun u banci. Banke imaju različite procedure za otvaranje transakcijskog računa, ali obično će od vas tražiti dosadašnju dokumentaciju, uključujući rješenje o odobrenju, uvjerenje od Porezne uprave (ID broj) i obavještenje o razvrstavanju.
Fiskalizacija obrta
Posljednji korak u registraciji obrta jeste fiskalizacija. Obveznici fiskalizacije su svi obrti osim:
- Samostalnih poljoprivrednih proizvođača koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode na pijačnim tezgama,
- Tradicionalnih esnafskih zanata,
- Taksista koji koriste vlastito vozilo,
- Obrtnika koji porez na dohodak plaćaju paušalno,
- Trgovaca pojedinaca.
Za fiskalizaciju je potrebno kupiti fiskalni uređaj (registar kasa ili fiskalni printer), potpisati ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci sa ovlaštenim servisom, popuniti i ovjeriti Zahtjev za inicijalnu fiskalizaciju (ZIF) koji ovlašteni servis podnosi Poreznoj upravi u ime obrtnika.
Kroz ovaj proces, osnivači obrta mogu biti sigurni da njihov obrt djeluje legalno i u skladu s propisima, te da su njihova prava i obaveze jasno definirani.