PLANOVI milijardera Elona Muska, vlasnika kompanije Space X, da pošalje ljude na Mars još u ovom desetljeću trebali bi za administracije Donalda Trumpa dobiti snažan vjetar u leđa.
Trump je u srijedu imenovao Muska i Viveka Ramaswamyja da zajedno vode novostvoreni Odjel za učinkovitost vlade, čime je dao još više utjecaja na američku administraciju najbogatijem čovjeku na svijetu. No, nameće se pitanje jesu li Muskovi planovi za osvajanje Marsa realni.
Više fokusa na Mars
U svojem prvom mandatu Trump je više gurao misiju Artemis u kojoj bi ljudi ponovno sletjeli na Mjesec i uspostavili trajnu bazu ondje. Sada bi, zbog njegova zbližavanja s Muskom, fokus trebao biti prebačen na Mars.
Ljudi upoznati s razvojem politike prema svemirskim istraživanjima smatraju da će program Artemis, koji je Trump pokrenuo 2019., koristiti SpaceX-ovu raketu Starship za slanje ljudi na Mjesec kao pripremu za kasnije misije na Mars. Za očekivati je da će se Trump nastojati odužiti Musku koji je potrošio oko 119 milijuna dolara na njegovu predizbornu kampanju.
Da se rađaju neki novi vjetrovi, dali su naslutiti obojica. Primjerice, Musk je u listopadu na Trumpovom predizbornom skupu zaplesao odjeven u majicu s natpisom “Occupy Mars”. Samo nekoliko tjedana nakon što ga je Musk podržao, Trump je novinarima rekao da je Mjesec “odskočna daska” za krajnji cilj odlaska na Mars.
Musk je potom u rujnu najavio da će SpaceX spustiti letjelicu Starship na Mars već 2026. te da će misija s posadom uslijediti samo četiri godine kasnije. Trump je potvrdio da je s Muskom razgovarao o tim planovima.
Musk je sklon preuveličavanju
Mnogi stručnjaci smatraju najavljene vremenske okvire nerealnima. Poznato je da je Musk često znao iznositi pretjerano ambiciozna predviđanja, da neki njegovi najavljivani projekti, poput Hyperloopa, nikada nisu ozbiljno zaživjeli te da je čak sklon otvorenim lažima.
No, Scott Pace, vodeći dužnosnik za svemirsku politiku tijekom Trumpovog prvog mandata, uvjeren je da bi Musk mogao spustiti letjelicu Starship na površinu Marsa u jednosmjernoj misiji do kraja Trumpova mandata.
“Apsolutno, mogao bi to učiniti”, rekao je. “Je li to misija s ljudskom posadom na Marsu? Ne. Treba hodati prije nego što se potrči”, dodao je Pace.
Smanjivanje regulacije
Musk je tijekom Trumpove kampanje snažno podupirao smanjivanje regulacija za brojne programe, uključujući i svemirske.
Deregulacija svemirskog programa trebala bi izazvati promjene u komercijalnom svemirskom uredu Savezne zrakoplovne administracije (FAA), čiji nadzor nad privatnim lansiranjima raketa frustrira Muska jer usporava razvoj SpaceX-ove letjelice Starship.
NASA će pod Trumpom vjerojatno favorizirati ugovore s fiksnom cijenom koji veći dio odgovornosti prebacuju na privatne tvrtke i smanjuju programe koji previše opterećuju državni proračun. To bi moglo predstavljati problem za raketu Space Launch System (SLS), jedinu koju NASA posjeduje, a čiji razvoj, vrijedan oko 24 milijarde dolara, od 2011. predvode Boeing i Northrop Grumman.
U međuvremenu Musk se sve više okreće prema istraživanjima mogućnosti za trajni ostanak ljudi na Marsu. SpaceX istražuju uvjete za postavljanje nastambe na Marsu, za stvaranje staništa, sustava za podršku životu te čak mogućnosti reprodukcije.
SpaceX je već počeo razvijati kupolaste stambene jedinice koje bi buduće stanovnike Marsa trebale štititi od ekstremnih temperatura, prašine i nepodnošljive atmosfere koja Mars čini neprikladnim za život. Inženjeri kompanije istražuju lagane i izdržljive materijale za izgradnju staništa koja bi pružala osnovne usluge poput vode, hrane i zbrinjavanja otpada.
SpaceX također radi na razvoju specijaliziranih svemirskih odijela za Mars. Ona će buduće koloniste morati štititi od neprijateljske klime koja uključuje ekstremne temperature, jako zračenje i nedostatak kisika. Istovremeno će morati biti udobna za dugotrajno nošenje.
Istraživanje mogućnosti reprodukcije na Marsu
Medicinski stručnjaci SpaceX-a pokrenuli su također istraživanja mogućnosti rađanja na Marsu koja otvaraju pitanja etike, biologije i praktičnosti. Musk je za taj program donirao vlastitu spermu kako bi u svom stilu pokazao koliko mu je stalo do svoje vizije širenja ljudi u svemir.
Ključna nepoznanica u toj viziji jest kako će marsovski uvjeti poput slabije gravitacije, snažnog zračenja te psiholoških i emocionalnih posljedica boravka na drugom planetu utjecati na reprodukciju i razvoj djece.
Razvoj Starshipa
Hrvatski stručnjak za svemirska putovanja Ante Radonić kaže da SpaceX već devet godina spušta prve stupnjeve Falcona 9 u čemu je jedinstven kad je riječ o orbitalnim misijama (drugi stupanj se baca).
“Kod Super Heavy-Starshipa vraćat će se i drugi stupanj, a to je sam svemirski brod Starship. U posljednja dva testa njegovo spuštanje iz svemira završavalo je u vodama Indijskog oceana. Sljedeće godine možemo očekivati testove sa spuštanjem natrag na lansirnu platformu kao što je to nedavno uspjelo s prvim stupnjem. Vraćanje prvog stupnja najmoćnije rakete tako da ga u zraku uhvate robotske ruke lansirnog tornja bilo je povijesni događaj. To će trebati ponoviti možda već 18. studenog”, kaže Radonić.
Potrebna su brojna testiranja
Test vraćanja prošlog je mjeseca zamalo propao. Radonić kaže da će trebati dosta testiranja kako bi sve postalo sigurnije.
“Ako obje komponente Starshipa opravdaju nade koje se u njih polažu, onda će za dvije godine biti moguće da SpaceX pošalje Starship bez posade koji bi se spustio na Mars. Ako bi ti testovi bili uspješni, tehnički gledajući, bilo bi moguće poslati ljude na Mars do kraja desetljeća. No, samo u jednom smjeru. Skeptičan sam prema tome bi li se uopće dala dozvola za tako nešto zbog velikih rizika tijekom leta i u održavanju ljudi na Marsu. Naravno, prije ljudi teretnim bi se Starshipom bez posade dopremale velike zalihe svih potrošnih materija, hrane, kisika, dušika i mnoštva raznovrsne rezervne opreme”, tumači naš sugovornik.
Za povratak ljudi na Zemlju trebat će Starship na Marsu napuniti gorivom. Na Crveni planet bi se stoga prvo trebali spustiti teretni brodovi s postrojenjima za proizvodnju metana i kisika iz Marsove atmosfere. Radonić kaže da je teško procijeniti koliko će vremena trebati da se sve to konstruira i testira.
“Za svaki let prema Marsu Starship će se trebati puniti gorivom u orbiti oko Zemlje pomoću posebnog orbitalnog depoa. Dosad je federalna agencija za zrakoplovstvo bila vrlo spora u pripremama za izdavanje dozvola za misije Starshipa. Tu se puno vremena izgubilo, pogotovo zbog višemjesečnih istraga nakon havarija. A SpaceX uči upravo na testovima i havarijama i treba ih što više.
Tu su još i istraživanja o mogućem utjecaju na okoliš. Posebno u Texasu, ali i na Floridi, gdje se također gradi rampa. Od Trumpove administracije Musk očekuje puno brže dobivanje dozvola za lansiranja i vraćanja Starshipa. Tu vidim glavnu pomoć Trumpa.
Za nastanjivanje Marsa bit će potrebna suradnja državnog, javnog, znanstvenog i privatnog sektora. Prije 2050. ne treba očekivati samoodrživu koloniju na Marsu, ako ona uopće bude moguća zbog mnoštva izazova i opasnosti. Ali SpaceX bi mogao omogućiti formiranje ljudske baze na Marsu”, zaključuje Radonić.
