Izbori Donalda Trumpa za ključne pozicije u njegovoj novoj administraciji izazvali su mješovite reakcije u Europi, s naglaskom na zabrinutost zbog potencijalnog udaljavanja SAD-a od NATO-a i promjena u vanjskoj politici.
Od optimizma do zabrinutosti
Prvi izbori, poput imenovanja senatora Marca Rubija za državnog tajnika, naišli su na oprezan optimizam među europskim diplomatima. Rubio, poznat po podršci NATO-u i oštrom stavu prema Iranu i Kini, bio je ocijenjen kao “siguran izbor” za transatlantske odnose. Međutim, situacija se dramatično promijenila s imenovanjem Tulsi Gabbard za ravnateljicu nacionalne obavještajne službe i Petea Hegsetha za ministra obrane.
Zabrinutost zbog Gabbard
Gabbard, bivša kongresnica s reputacijom širenja proruske propagande i kontakata sa sirijskim liderom Basharom al-Assadom, izazvala je zabrinutost diljem Europe. Poljski i francuski dužnosnici istaknuli su njene proruske stavove kao “uznemirujući signal” za europske saveznike.
Nepredvidivost vanjske politike
Trumpova politika tijekom prvog mandata obilježena je zaobilaženjem američkih institucija i izravnim pregovorima s autokratima poput Putina i Xi Jinpinga. Europski diplomati strahuju da bi novi mandat mogao dodatno destabilizirati transatlantske odnose, posebno u svjetlu Trumpovih ranijih prijetnji povlačenjem iz NATO-a.
Europa preuzima teret
S obzirom na rizike od Trumpove nepredvidive politike, europski lideri sve više govore o potrebi jačanja vlastitih kapaciteta za obranu i podršku Ukrajini. “Vrijeme nade da će nas Amerika zaštititi je prošlo,” istaknula je Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica pododbora za sigurnost i obranu Europskog parlamenta.
Zaključak
Trumpova imenovanja označavaju potencijalni zaokret u globalnim odnosima, posebno u transatlantskom savezništvu. Dok Europa procjenjuje posljedice ovih poteza, sve su glasniji pozivi na veću autonomiju i prilagodbu novim geopolitičkim realnostima.
