Njemački mediji izvještavaju o prvom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na Zorana Milanovića, koji je tijesno promašio pobjedu već u prvom krugu. Iako je Milanović bio blizu osvajanja, ističe se njegov proruski i antizapadni ton, posebno u vezi s njegovim vanjskopolitičkim stavovima, koji se razlikuju od većine zemalja Europske unije, piše DW.
Kavanski stil
Njemački portal ntv opisuje Milanovića kao političara koji je kroz populističku retoriku i “kavanski stil” privukao birače s obje strane političkog spektra. Naglašava se da Milanović, kao predsjednik, nije govorio samo svojoj ljevičarskoj bazi, već i desnim i ultradesničarskim biračima. Takav pristup smatra se ključem njegovog političkog uspjeha.
Proruske tendencije
Milanović se kritizira zbog svojih proruskih tendencija, osobito u vezi s Ukrajinom. On se protivi vojnoj pomoći Ukrajini i blokira sudjelovanje hrvatskih časnika u NATO-voj komandi za Ukrajinu, što protuzapadnjačka vlada Andreja Plenkovića smatra neprihvatljivim.
Srozavanje političke kulture
Njemački mediji ističu kako su sukobi između predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića doprinijeli srozavanju političke kulture u Hrvatskoj, što se vidi i kroz njihove međusobne uvrede, koje nisu štedjeli ni u predizbornoj kampanji. Milanović je Primorca nazivao “lažnim” i “dosadnim”, dok je Primorac Milanovića optuživao za nepoštivanje domovine.
Problemi Hrvatske
Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) ukazuje na ozbiljne političke i ekonomske izazove s kojima se Hrvatska suočava, poput visoke inflacije, korupcije i manjka radne snage, a KNA spominje antimigracijsku retoriku koja je dominirala kampanjom, posebno od strane kandidata Marije Selak-Raspudić i Mira Bulja.
Suočavanje s prošlošću
Drugi važan aspekt kampanje bila je tema suočavanja s posljedicama ratova iz 1990-ih, gdje se Dragan Primorac zalagao za razotkrivanje zločina počinjenih od strane JNA i srpskih postrojbi, što je izazvalo dodatnu napetost u političkom diskursu.
Zaključak
Njemački izvještaji zaključuju kako netrpeljivost između predsjednika i premijera može dovesti do političke blokade, uključujući zastoje u imenovanju veleposlanika i drugim vanjskopolitičkim pitanjima.
